CROATIAN CENTER of RENEWABLE ENERGY SOURCES
HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
Monday, August 18, 2025
Will AI Make Universal High Income (UHI) Inevitable
Monday, August 11, 2025
The Battery Breakthrough
Wednesday, August 6, 2025
Stvara li se to umjetna glad?
U EU se upravo istodobno širi afrička svinjska kuga (ASK), bedrenica, a kao posljednja se pojavila i bolest plavog jezika, a znak upitnika i potreba za zamisliti se je činjenica da pogađaju različite vrste životinja.
Afrička svinjska kuga (ASK): Ugrožene vrste: Domaće svinje i divlje svinje. Bolest je specifična za svinje i ne prenosi se na druge životinje niti na ljude.
Bedrenica (antraks): Ugrožene vrste: Prvenstveno goveda, ovce, koze, konji i svinje. Zoonoza je, što znači da se može prenijeti na ljude, ali je kod životinja često smrtonosna.
Bolest plavog jezika: Ugrožene vrste: Preživači, uključujući ovce (najosjetljivije), goveda, koze, jelensku divljač i antilope. Prenosi se ugrizom zaraženih komaraca iz roda Culicoides.
Sve tri bolesti imaju značajan utjecaj na stočarstvo, ali svaka pogađa različite skupine životinja, s ASK-om ograničenim na svinje, bedrenicom koja pogađa širi spektar domaćih životinja, a bolesti plavog jezika koja cilja preživače.
Pitanje o tome kome bi bilo u interesu stvaranje umjetne gladi složeno je i često ulazi u područje spekulacija, jer nema konkretnih dokaza da se bolesti poput afričke svinjske kuge (ASK), bedrenice ili bolesti plavog jezika namjerno šire u tu svrhu. Ipak, kad razmotrite potencijalne aktere i motive temeljene na ekonomskim, političkim i društvenim faktorima, uz naglasak da su ovo hipotetske rasprave, može se svašta zaključiti.
Geopolitički akteri:
Države ili trgovinski blokovi: Zemlje koje izvoze hranu mogle bi imati koristi od nestašica u drugim regijama. Na primjer, gubitak stoke u EU zbog ASK-a ili bolesti plavog jezika povećava ovisnost o uvozu mesa iz zemalja poput Brazila, SAD-a ili Australije, čime one ostvaruju gospodarsku prednost.
Primjer: Kina je nakon epidemije ASK-a 2018.–2019. uvelike povećala uvoz svinjetine, što je koristilo izvoznicima.
Korporacije u prehrambenoj industriji:
Proizvođači alternativnih proteina: Kompanije koje razvijaju biljne proteine, umjetno meso ili druge alternative mogle bi profitirati od smanjenja ponude tradicionalnog mesa zbog bolesti životinja. Nestašice mogu potaknuti potrošače na prelazak na njihove proizvode.
Trgovci robom: Špekulanti na tržištu poljoprivrednih proizvoda mogu zaraditi na volatilnosti cijena izazvanoj nestašicama, jer bolesti poput ASK-a značajno povećavaju cijene mesa.
Politički ili ideološki motivi:
Unutarnja kontrola. U teorijama zavjere, koje se često pojavljuju, tvrdi se da vlade ili elite žele izazvati nestašice hrane kako bi povećale ovisnost stanovništva o državnoj pomoći ili kontrolirale društvene nemire. Ove tvrdnje, međutim, nemaju čvrste dokaze.
Ekološke agende:
Neke grupe ili politike (npr. u EU) koje zagovaraju smanjenje stočarstva zbog klimatskih ciljeva (smanjenje emisija CO2) mogle bi indirektno doprinijeti percepciji smanjenja proizvodnje hrane. Primjerice, regulacije o gnojivima ili pesticidima kritizirane su kao potencijalno štetne za poljoprivredu, iako su motivirane održivošću.
Opet ja s teorijama urote i pod dojmom Alltechovog dokumentarnog filma “World without cows” Svijet bez krava. Željko Serdar, HCOIE.
Monday, August 4, 2025
Path to Climate Neutrality
The EU’s Path to Climate Neutrality: A Strategy for Energy Autonomy and Competitiveness.
The European Union’s ambition to achieve climate neutrality by 2050 is a bold commitment that intertwines environmental sustainability with economic competitiveness and energy autonomy. With the 2030 milestone approaching, the urgency to reduce reliance on fossil fuels has never been greater. In 2023, the EU spent over EUR 430 billion on fossil fuel imports, funds that could be redirected to drive the clean energy transition. This shift is not just about mitigating climate change; it is a strategic move to enhance energy security, lower costs, and position the EU as a global leader in clean technology. The EU’s framework, including the Clean Industrial Deal and the Affordable Energy Action Plan, sets a clear path for decarbonization while fostering economic growth. The National Energy and Climate Plans (NECPs) are critical tools in this process, guiding Member States toward the 2030 targets of reducing greenhouse gas emissions by at least 55% compared to 1990 levels, increasing renewable energy to 42.5% (with an aspiration for 45%), and improving energy efficiency by 11.7%. These plans, finalized by most Member States by April 2025, reflect significant progress, with projections indicating a 54% reduction in emissions by 2030. However, gaps remain, particularly in energy efficiency and land sector targets, requiring stronger implementation and additional measures. The EU has already demonstrated that climate action and economic growth can coexist. Since 1990, emissions have dropped by 37% while GDP has risen by 68%, driven by renewable energy expansion, energy efficiency improvements, and innovative technologies. In 2023, renewables accounted for 24% of energy production, and final energy consumption fell by 2% compared to 2014, despite a 38% GDP increase. Yet, challenges persist, including insufficient adaptation to climate risks, limited progress in phasing out fossil fuel subsidies, and uneven attention to just transition measures for vulnerable communities.To bridge these gaps, the EU must accelerate renewable energy deployment, streamline permitting processes, and enhance cross-border energy infrastructure. The Clean Industrial Deal offers incentives for clean tech manufacturing, while the Affordable Energy Action Plan aims to lower energy costs for citizens and businesses. Investments in grid modernization, energy storage, and carbon capture technologies are crucial to support a decarbonized, resilient energy system. Additionally, mobilizing private capital and phasing out fossil fuel subsidies will unlock resources for sustainable innovation. The NECPs highlight the importance of regional cooperation and public engagement to ensure a just transition. While Member States have improved consultation processes, more inclusive and transparent approaches are needed to involve all stakeholders. By aligning national strategies with EU goals, the bloc can reduce its dependence on external energy sources, strengthen industrial competitiveness, and build a sustainable future. The path to 2050 is challenging but achievable, with the NECPs serving as a roadmap for a cleaner, more autonomous, and prosperous Europe. Like and share to spread awareness! #EUClimateAction #CleanEnergy #Sustainability #EnergyTransition #ClimateNeutral2050 #RenewableEnergy #GreenEurope See Less OUTLINE: 00:00:00 EU Climate Ambition Introduction 00:00:57 Framework and Targets 00:01:42 Achievements and Challenges 00:02:16 Solutions and Future PathWednesday, July 30, 2025
Prekretnica o kojoj mainstream mediji ne žele pisati.
Svijet je upravo svjedočio značajnom diplomatskom događaju koji je označio prekretnicu u pristupu arapskih zemalja sukobu između Izraela i Hamasa. Na konferenciji Ujedinjenih naroda održanoj 29. srpnja 2025. godine, sedamnaest arapskih zemalja zajednički je potpisalo deklaraciju kojom poziva Hamas da položi oružje, oslobodi taoce i okonča svoju vladavinu u Gazi.
Ovaj dokument, koji su podržale zapadne sile poput Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i Francuske, predstavlja prvi zajednički stav arapskih zemalja protiv Hamasa, koji je izazvao široku pozornost i smatra se povijesnim korakom prema deeskalaciji sukoba i uspostavljanju mira u regiji. Ovaj post istražuje ključne elemente deklaracije, njezin značaj i popis arapskih zemalja koje su je potpisale. Sadržaj deklaracije Deklaracija usvojena na konferenciji UN-a sadrži niz ključnih zahtjeva i načela koji odražavaju zajedničku volju potpisnika da riješe dugogodišnji sukob u Gazi.
Prvi i najvažniji element je poziv Hamasu da položi oružje i prekine svoje vojne aktivnosti. Ovaj zahtjev označava jasnu osudu militantnih akcija Hamasa, posebno napada na Izrael koji su započeli 7. listopada 2023. Ti napadi, koji su uključivali uzimanje talaca i prouzročili značajne gubitke, u deklaraciji su označeni kao neopravdani i prepreka miru. Drugi ključni element je zahtjev za hitnim oslobađanjem svih talaca koje drži Hamas. Deklaracija naglašava potrebu za međunarodnom podrškom u pregovorima kako bi se osiguralo sigurno oslobađanje zatvorenika, što se smatra humanitarnim prioritetom. Osim toga, dokument poziva na kraj vladavine Hamasa u Gazi, predlažući prijenos upravljanja na međunarodno priznatu Palestinsku upravu ili drugu legitimnu palestinsku administraciju. Ovaj prijedlog odražava želju za uspostavljanjem stabilne i prihvatljive vlade koja bi omogućila mir i razvoj u Gazi. Deklaracija također potvrđuje predanost rješenju dviju država, gdje bi Izrael i Palestina koegzistirali unutar sigurnih i međunarodno priznatih granica, u skladu s rezolucijama UN-a. To naglašava dugoročnu viziju mira temeljenu na diplomatskom pristupu.
Osim toga, dokument poziva na povećanje humanitarne pomoći za Gazu i međunarodnu podršku obnovi infrastrukture, s naglaskom na civilne potrebe i sprječavanje daljnje eskalacije sukoba. Konačno, deklaracija predlaže uspostavljanje međunarodnog mehanizma praćenja pod pokroviteljstvom UN-a koji bi nadgledao provedbu ovih zahtjeva, uključujući razoružanje Hamasa i tranziciju vlasti u Gazi. Ovaj mehanizam trebao bi osigurati da se dogovoreni koraci provedu na transparentan i učinkovit način. Značaj deklaracije Ova deklaracija ima dalekosežne implikacije za bliskoistočnu politiku i međunarodne odnose. Po prvi put u povijesti, značajan broj arapskih zemalja zajednički je javno osudio Hamas i pozvao na njegovo razoružanje i uklanjanje iz političke uprave Gaze.
Ovaj potez označava promjenu u regionalnoj dinamici, gdje su neke arapske zemlje, poput Katara i Egipta, koje su prethodno djelovale kao posrednici u pregovorima između Hamasa i Izraela, sada zauzele stroži stav prema militantnoj skupini. To se može protumačiti kao odgovor na sve veći pritisak međunarodne zajednice, ali i kao odraz unutarnjih interesa tih zemalja za stabilnost i sigurnost u regiji. Potpora zapadnih zemalja dodatno jača težinu deklaracije, čineći je globalno relevantnom. Također šalje snažnu poruku drugim akterima u regiji, uključujući Iran, za koji je poznato da podržava Hamas, da arapski svijet više nije ujedinjen u toleriranju militantnih akcija koje destabiliziraju regiju.
Osim toga, deklaracija otvara prostor za daljnje diplomatske inicijative, poput obnove pregovora o rješenju dviju država, koji su godinama u zastoju. Popis arapskih zemalja potpisnica Deklaraciju je potpisalo sedamnaest arapskih zemalja, pokazujući široku regionalnu podršku ovom stavu. Te zemlje su:
Katar
Saudijska Arabija
Egipat
Jordan
Ujedinjeni Arapski Emirati
Bahrein
Kuvajt
Oman
Maroko
Alžir
Tunis
Libija
Sudan
Irak
Jemen
Libanon
Sirija
Ovaj popis uključuje ključne regionalne igrače poput Saudijske Arabije i Egipta, kao i zemlje koje su tradicionalno imale različite političke stavove o izraelsko-palestinskom sukobu, poput Sirije i Alžira. Njihovo jedinstveno stajalište dodatno naglašava važnost deklaracije.
Zaključak.
Deklaracija potpisana 29. srpnja 2025. na konferenciji UN-a predstavlja povijesni trenutak u bliskoistočnoj politici. Pozivom Hamasu na razoružavanje, oslobađanje talaca i okončanje vlasti u Gazi, sedamnaest arapskih zemalja poslalo je snažnu poruku o potrebi deeskalacije i mira. Podrška rješenju s dvije države i naglasak na humanitarnoj pomoći i obnovi Gaze pokazuju predanost dugoročnoj stabilnosti.
Ovaj dokument, potkrijepljen međunarodnim nadzorom i podrškom zapadnih sila, otvara vrata novim diplomatskim mogućnostima, ali i predstavlja izazove u pogledu provedbe. Zajednički stav arapskih zemalja, uključujući različite države poput Katara, Saudijska Arabija, Sirija i Alžir, naglašava hitnost rješavanja sukoba na način koji poštuje interese svih stranaka i promiče mir u regiji.
Monday, July 28, 2025
Who Really Wins in the 2025 EU US Trade Deal
Monday, July 21, 2025
BRICS and the Global Economy
Monday, July 14, 2025
New-Generation Modern Houses
This layout fosters a sense of community and flexibility, allowing residents to interact freely and adapt spaces to their needs. The open design also enhances the perception of space, making even smaller homes feel expansive and airy. Another hallmark of modern homes is the extensive use of large windows and glass elements. These features flood interiors with natural light, reducing the need for artificial lighting and creating a warm, inviting ambiance. Moreover, large windows blur the boundaries between indoor and outdoor spaces, offering unobstructed views of the surrounding environment. This connection to nature not only enhances the aesthetic appeal of the home but also promotes well-being by bringing the outdoors in. Sustainability is a cornerstone of new-generation modern houses, reflecting growing environmental consciousness. These homes often incorporate eco-friendly materials, such as reclaimed wood, recycled metal, and low-impact concrete, to minimize environmental harm.
Energy-efficient appliances, solar panels, and advanced insulation systems are also common, reducing energy consumption and lowering utility costs. By integrating sustainable features, modern homes align with global efforts to combat climate change, offering residents a way to live responsibly without sacrificing comfort or style. The integration of smart home technology further distinguishes new-generation modern houses. Automated systems for lighting, temperature control, security, and entertainment enhance convenience and efficiency, allowing residents to manage their homes with ease. For example, smart thermostats optimize energy use, while advanced security systems provide peace of mind. These technologies not only improve the quality of life but also align with the modern emphasis on connectivity and innovation, transforming houses into intelligent living spaces. OUTLINE: 00:00:00 Introduction to New-Generation Modern Houses 00:01:53 Natural Light and Sustainability Features 00:03:28 Versatility and Indoor-Outdoor Living 00:04:27 Architectural Trends and Styles 00:05:13 Conclusion and Future of Modern Living
Tuesday, July 8, 2025
Elon Musk's America Party
MUSK'S POLITICAL BOMBSHELL | |
FROM ALLY TO ADVERSARY | |
THE AMERICA PARTY'S VISION | |
STRUCTURAL OBSTACLES | |
Political Fallout and Implications |